Ako sanjate o odmoru na kojem se susreću davna i moderna vremena, Split bi mogao biti idealno mjesto za Vas. U našim
vilama za odmor s bazenom u Splitu imat ćete sav luksuz modernog doba, ali ujedno biti i u blizini najvećeg živućeg antičkog spomenika u Hrvatskoj.
Na dalmatinskoj obali Jadranskog mora nalazi se
drugi po veličini grad u Hrvatskoj - drevni Split. U središtu Starog grada nalazi se
jedan od najstarijih i najvrjednijih hrvatskih spomenika: Dioklecijanova palača. Palača je sagrađena za života
rimskog cara Dioklecijana između 295. i 305. godine, svega šest kilometara od Salone - glavnog grada rimske provincije Dalmacije i pretpostavlja se carevog rodnog mjesta.
Ime osobe na temelju čije ideje je sagrađena Palača nije poznato, ali ugravirana grčka imena i likovi sugeriraju da je
Dioklecijan doveo majstore s Istoka za izgradnju Palače. Vapnenac i mramor dovezeni su s otoka Brača, sedra je preuzeta iz obližnje rijeke, dok su
ukrasni detalji poput sfinga i skulptura dopremljeni iz Egipta, Italije i Grčke. Cigla za Palaču izrađena je obližnjoj Saloni, gdje su živjeli radnici. Palača je
sagrađena da služi kao carska ljetna rezidencija, ali njezini masivni, utvrđeni zidovi i nepravilan pravokutni oblik ostavljaju dojam rimskog vojnog logora.
Zidovi su veliki približno 216x175-181m, s
četiri ulaza i masivnim kulama na svakom uglu. Dvije
glavne ulice Cardo i Decumanus prolazile su središtem palače. Na
sva četiri kraja ulice nalazili su se ulazi, poznati i kao vrata. Na sjeveru su bila Zlatna vrata (Porta Aurea), koja su ujedno bila i glavni ulaz u palaču, na istoku Srebrna vrata (Porta Argenta), na zapadu Željezna vrata (Porta Ferrea) i na jugu Brass Vrata (Porta Aenea) koja su vodila do mora. Kopnena vrata bila su utvrđena s dvije osmerokutne kule, a njihovi zidovi s dodatna dva tornja. To ukupno čini 16 kula.
Donji dio fasadnih zidova bio je masivan i jednostavan, bez ikakvih otvora, dok su gornji bili otvoreni s velikim lučnim prozorima i monumentalnim trijemom na južnom zidu. Stil i funkcija
južnih morskih vrata razlikuju se od ostalih tri. Stil je skroman i jednostavan, te vrata
vode direktno do mora.
Smatra se da su prvotno trebala služiti kao carev privatni pristup moru, a vrata su također osiguravala i mogućnost bijega sa mora u slučaju napada na Palaču s kopna. Vrata su možda čak bila zamišljena kao službeni ulaz.
Vanjski zidovi palače, osim zapadnog, uglavnom su sačuvani do danas. Dobra utvrda doista je bila potrebna zbog opasnosti od napada Barbara sa sjevera.
Ulica
Decumanus povezivala je istočni i zapadni ulaz i podijelila Palaču na dvije polovice: na
sjevernom dijelu nalazile su se
zgrade za carsku stražu - za vojsku,
poslugu i spremište, a u
luksuznijem južnom djelu bili su carevi
privatni stanovi i vjerske građevine. Ulica Cardo započela je na Sjevernim vratima i vodila do Peristila - glavnog trga ispred carevih odaja okruženog arkadama. Na lijevoj strani Peristila sagrađena je katedrala Sv. Dujma s namjerom da služi kao carev mauzolej.
S
desne strane nalazila su se tri hrama, od kojih je sačuvan samo Jupiterov hram. Danas je
Peristil mjesto na kojem se odvija kulturni život grada. Zahvaljujući svojoj akustičnosti i očuvanosti, popularno je mjesto gdje se često izvode opere i velika književna djela. Stanovnici Splita smatraju ga središtem svog grada.
Mjesto pred stanom cara Dioklecijana naziva se Vestibulom. Izvana je pravokutna građevina, ali iznutra ima kružni tlocrt. Ukrašen nišama s kipovima i velikom kupolom s mozaikom, Vestibul je korišten kao ulaz u privatne carske odaje.
Nagnuti teren na kojem je palača izgrađena značio je da postoje
razlike u razini. Kako bi se tlo ispod južnih stambenih odaja izravnalo s ostatkom palače,
sagrađene su podkonstrukcije. One su služile kao temelj prostorijama sagrađenim iznad njih i njihova su vjerna replika. Prostorije su vrlo dobro očuvane do danas i zahvaljujući njima moguće je točno rekonstruirati kako su izgledale carske odaje. Danas se smatraju jednim od najbolje očuvanih antičkih kompleksa ove vrste na svijetu. Otvoreni su za razgledavanje i danas služe kao izložbeni prostor.
Dioklecijan se odrekao prijestolja 305. godine i živio je do svoje smrti 316. godine u Palači. Nakon njegove smrti, Palača je pružala utočište članovima njegove obitelji u progonstvu, a
nakon uništenja grada Salone u 7. stoljeću, stanovnici grada našli su utočište unutar zidina palače. Kako je vrijeme prolazilo, stanovnici Palače prilagođavali su prostor svojim potrebama tako da su zgrade unutar zidina, same gradske zidine i kule mijenjale svoj izvorni izgled, ali obrisi Palače opstali su sve do danas. I danas je unutar zidina Palače moguće pronaći restorane, trgovine i domove.
Dioklecijanova palača
jedna je od najbolje očuvanih antičkih palača na svijetu. Zbog svoje ljepote, razine očuvanosti i ogromne povijesne vrijednosti, Palača je 1
979. godine uvrštena na UNESCO-ov popis svjetske baštine. Riječ je o najkompletnijoj rimskoj palači na svijetu.
Iznajmite vilu za odmor s bazenom u Splitu, prošećite 1700 godina starim ulicama i pogledajte kako duh antičkih vremena oživljava.
Monika Pranjic
13.4.2018