Pomalo iznenađujuće, ali unatoč tome istina:
Dva grada u različitim zemljama dijele titulu. Nova Gorica u Sloveniji i Gorizia u Italiji prijavili su se kao “
gradovi blizanci” za titulu
Europske prijestolnice kulture 2025. godine i uspjele se natjecati protiv slovenskih gradova Ljubljane, Pirana i Ptuja. U ovom članku saznajte zašto titula s pravom odlazi u
Italiju i
Sloveniju te zanimljive činjenice o burnoj povijesti i kulturi ovih slikovitih gradova
u podnožju Julijskih Alpa.
Kao što imena gradova sugeriraju,
Nova Gorica i
Gorizia dijele mnogo više od titule. Nekad su to bili jedan grad koji se zvao
Görz i koji je bio pod austrijskim utjecajem do 1918. godine. Popis stanovništva 1900. pokazao je da je oko 63% stanovništva bilo Talijana, 19% Slovenaca i samo 11% Austrijanaca. Uzimajući u obzir ovu demografsku raspodjelu, nije iznenađujuće što
Prvi svjetski rat nije prošao pored Görza nezapaženo. 1916. godine Talijani su prvi put uspjeli osvojiti grad, ali kratkotrajno jer ga je ponovno osvojilo Austro-Ugarsko Carstvo godinu poslije.
1918. Görz su ponovno
okupirali Talijani sve dok Sporazum iz Saint-Germaina 1919., koji je regulirao raspad austrijske polovice Austro-Ugarskog Carstva nakon
Prvog svjetskog rata, konačno nije rezultirao padom Görza u Italiju i postajanjem Goriziom. Međutim, sudbina grada se okrenula s Drugim svjetskim ratom.
1945. jugoslavenski partizani su došli do rijeke
Isonzo i zatražili pravo na urbano područje istočno od rijeke. Na Pariškoj mirovnoj konferenciji 1947. sastavljeni su ugovori koji uključuju promjene granica, uslijed čega je
Gorica konačno podijeljena. Istočno od starog grada, zapadno od
željezničke pruge Jesenice-Trst, u obliku obične metalne ograde, nova državna granica između Italije i Jugoslavije prolazila je preko kolodvorskog trga zvanog
Piazza della Transalpina. Istočni dio Gorice konačno je postao Nova Gorica, koja je dalje razvijena u okviru projekta urbanizacije
arhitekta Edvarda Ravnikara.
Zbog tih okolnosti često su
povlačene paralele s Berlinom. Usporedba nije apsurdna, ali donekle
obmanjujuća jer su Italija i Jugoslavija uvijek imale
dobar odnos u vezi Nove Gorice i Gorizie. To se već tada očitovalo u
brojnim kulturnim i sportskim događanjima, što je pozitivno utjecalo na suživot i nastavilo se i nakon raspada Jugoslavije sve do danas. Što bi moglo poslužiti kao bolji dokaz prekogranične suradnje i dobrosusjedskih odnosa od
zajedničke kandidature za Europsku prijestolnicu kulture 2025.?
Srećom, ako danas hodate kolodvorskim trgom, više nećete naći metalnu ogradu. Od 2007. godine granica se može prijeći na bilo kojem mjestu bez kontrole. Prošećite ulicama Nove Gorice i Gorizie i uvjerite se u
razne kulturne utjecaje koje ove gradove kulture čine tako
šarmantnim i jedinstvenim. Većina znamenitosti nalazi se na pješačkoj udaljenosti.
Nemojte zaboraviti fotoaparat!
Dvorac Gorizia iz 11. stoljeća slikovito se uzdiže na brdu iznad grada. Od kasnog srednjeg vijeka tu je bilo sjedište Goriških grofova koji su bili među najvažnijim plemićkim kućama
južnog alpskog područja. Unutar ovih drevnih zidina imate priliku iskusiti povijest iz prve ruke.
Muzej srednjeg vijeka smješten je u Viteškoj dvorani. Dvorac između ostalog nudi i zanimljivu glazbenu dvoranu s
reprodukcijama srednjovjekovnih instrumenata i kapelu sa slikama venecijanske škole, kao i
renesansne freske.
U blizini dvorca nalaze se razne znamenitosti poput
crkve Sv. Ignacija iz 18. stoljeća na Piazzi della Vittoria koju su sagradili jezuiti, a sadrži impresivan oltar venecijanskog slikara Gregorija Lazzarinija. Posjetite brojne prekrasne objekte koji svjedoče o sjaju davnih vremena. Vrijedan spomena svakako je
Palazzo Attems Petzenstein iz 19. stoljeća koji će
oduševiti ljubitelje umjetnosti svojom pinakotekom.
Također možete otkriti
Kazalište "Giuseppe Verdi", Trgovski dom koji je izgrađen u stilu bečke secesije i popularno mjesto događanja,
Kuća Stisca ili Kuća Krainer koja je sjajni primjer talijanske secesije, sinagogu i mnogih drugih znamenitosti. Pomiješajte se s lokalnim stanovništvom i
uživajte u gastronomskoj ponudi u šarmantnim kafićima poput Caffèa Garibaldi ili u restoranima u centru grada.
Ako ste mobilni, svakako biste trebali
istražiti okolicu Nove Gorice. Na jugu “
grada ruža" nalazi se brdo
Kostanjevica, na kojem se nalaze istoimeni franjevački samostan iz 17. stoljeća i crkva Marijina Navještenja. U kripti počivaju posljednji članovi Bourbona, kraljevske obitelji iz Francuske.
Sjeverno od grada, nasuprot brdu Kostanjevica, na brežuljku nalazi se
prekrasna bazilika Majke Božje Svetogorske koja privlači hodočasnike već
više od 400 godina. Nakon uspona biti ćete nagrađeni
pogledom koji oduzima dah, a u vedrim danima u daljini možete čak vidjeti
Istru ili
Veneciju.
Nova Gorica i Gorizia već rade na
raskošnom kulturnom programu za 2025. godinu koji će se dalje razvijati u budućnosti. Drugim riječima,
ostaje uzbudljivo. Ako svoj odmor provodite
u jednoj od nasih vila s bazenom u Istri, mogli biste otići na jednodnevni izlet u Novu Goricu i Goriziu i otkriti
čar Europske prijestolnice kulture 2025. godine.
Maja Kovacevic
13.2.2023