Ako ste već čitali neki od naših postova, sigurni smo da ste primijetili kako se hrana, spominje u većini njih! A kako i ne bi? Naravno hrana, za većinu putnika nije glavni cilj putovanja, ali zasigurno uvijek budi lijepa sjećanja i uspomene na mjesta na kojima se po prvi put probala.
Hrana odražava kulturu i tradiciju nekoga naroda, stoga ne čudi kako se danas pod zaštitu stavljaju autohtone sorte i recepti prema kojima se priprema određeno jelo. Tko je ikada rekao, da nema barem još malo „mjesta u trbuhu“ nakon predjela i glavnog jela? Naravno za desert ima uvijek mjesta, i prema mnogima je
kruna svake gozbe 😊.
Hrvatska je podijeljena u kontinentalni i primorski dio, a hrana se razvijala prema utjecajima koji su na određenom području bili prisutni. U kontinentalnom dijelu primjećuje se utjecaj iz austrijske, njemačke, mađarske te djelomično i orijentalne kuhinje. Dok je u primorskom djelu države dominantan utjecaj talijanske odnosno mediteranske kuhinje. Od istoka pa sve do krajnjega juga, postoje mnoge ukusne slastice koje su usavršene tijekom vremena, i sigurni smo da ćete
nakon ovog posta dobiti želju za nečim slatkim! Pa počnimo …
Na krajnjem istoku Hrvatske smjestila se
Slavonija, poznata po mnogim specijalitetima od suhoga mesa, riječne ribe ali i jednoj izuzetno finoj i posebnoj slastici, a riječ je o
Salenjacima. Salenjaci su kolačići od prhkoga tijesta, punjeni domaćim pekmezom od šljiva ili nekog drugog voća. Tijesto se premaže salom, te se kore preklapaju jedna preko drugo. Kolačići su slatki, prhki i doslovno se tope u Vašim ustima! Kada ih jednom probate, salo ćete gledati iz potpuno druge perspektive 😉
Sljedeća poslastica dolazi iz primorskih krajeva Hrvatske. Nezaobilazne
Kroštule peku se u Istri i Dalmaciji tijekom cijele godine, no tradicionalno se vežu uz doba Karnevala. Kroštule su mali prhki kolačići, koji najčešće imaju oblik petlje ili vrpce. To je tijesto od jaja, šećera i brašna, u koje se nariba limun ili naranča i potom se peče u vrelom ulju. Ovi prhki kolačići mogu se kupiti u pekarama, i idealan su slatki zalogaj za usput.
Sa krajnjega juga, točnije
Dubrovnika, dolazi
nezaobilazna Rožata. Ovaj desert doslovno je utkan u povijest ovoga kraja, te se recept prenosi sa koljena na koljeno generacijama. Rožata je svoj izvorni recept zadržala sve do danas. Pravi su od samo par sastojaka, a rezultat se ukusna, hladna i čvrsta krema koja
budi sva osjetila. Ima je dobila po likeru od ruža (rosalin) koji joj daje jedinstven i prepoznatljiv okus. Zamislite da ste u predivnome Dubrovniku, sjedite na jednoj od terasa na Stradunu, u ruci vaše omiljeno piće i jedete hladnu Rožatu, koja se topi u Vašim ustima… Postoji li ukusnije i bolje osvježenje?
Vraćamo se na kontinent, točnije u brdovito
Zagorje nedaleko od grada Zagreba. Specijalitet ovoga kraja su
zagorski Štrukli, koji se mogu pripremiti na slatki i slani način. Riječ je o nadjevenom tijestu koje ima oblik džepa a punjeno je svježim kravljim sirom. Štrukli se mogu poslužiti kuhani preliveni samo sa rastopljenim maslacem ili u juhi. Pečeni štrukli najčešće se prelijevaju kiselim vrhnjem od kojeg nastane fina korica, ispod koje ostaje ukusno mekano tijesto. Vjerujte koju god kombinaciju probali,
zaljubiti ćete se na prvu! Posjetite naše bajkovito zagorje i uživajte u domaćim Štruklima.
Ostajemo na kontinentu, gdje se tradicionalno za blagdane i razna slavlja pripremaju
orahnjača i makovnjača. Neka vrsta suhoga kolača, punjenog nadjevom od oraha ili maka, te ima oblik štruce kruha. Reže se na srednje debele komade, odlično paše uz kuhano vino ili čaj, te brzo zasiti. Odaberite Orahnjaču ili Makovnjaču, ovisno koji nadjev više volite i
uživajte u ovoj ukusnoj slastici.
Paradižot je desert iz Dalmacije, te je vrlo sličan Šnenoklama ( njem. Schnee – snijeg, Knödel – knedle, dakle knedle od snijega, a saznat ćete i odakle taj naziv) koje su tipične za kontinentalnu Hrvatsku. Nakon male digresije vraćamo se Paradižotu, desertu koji vole i stari i mladi. Priprema se tako da se na dno posude poslažu keksi, koji se natope likerom od višanja - Maraskinom, kako bi omekšali, na koje se stavljaju pjenasto kuhani bjelanjci. Pjenasti bjelanjci imaju oblik knedle ili malih oblaka, jer se formiraju žlicom, odakle dolazi i gore opisan njemački naziv 😉. Preko tih bjelanjaka stavlja se krema od žumanjaka i ribana čokolada. Šnenokle su identične opisanome, samo što se kod njih izostavljaju natopljeni keksi. Predlažemo da nakon ukusne dalmatinske hrane („spize“), za desert odaberete upravo Paradižot, koji će goditi u vrućim ljetnim danima i
upotpuniti sliku čarobne Dalmacije.
Nastavljamo do skradinskog kraja, u kojemu
skradinska torta ima posebno važnu ulogu… To je kolač koji se priprema još od davnoga 14. stoljeća, a
pripremale su ga mladenke uoči svoje prve bračne noći. Kolač se pravi od najboljih sastojaka koji uključuju jaja, šećer, brašno, med, rum, liker od ruža, naribane korice limuna ili naranče, mljevene orahe i bademe. Torta se prelijeva čokoladom i ukrašava listićima od badema i koricom od naranče. Stari recept ove torte čuva nekoliko domaćica ovoga kraja, no moderna varijanta ovoga kolača ne razlikuje se mnogo od originala. Obilazak slapova Krke, možete završiti u malome Skradinu, uz kavu i skradinsku tortu, dok u pozadini žubori rijeka Krka.
Međimurska gibanica, kako i samo ime kaže dolazi iz Međimurja. Ova slastica radi se od tankog tijesta i čak 4 nadjeva. Kore se slažu jedna preko druge, a između dolazi nadjev od sira, oraha, jabuka i maka. Tom kombinacijom svaki sloj kolača dobiva posebnu boju, čime se postiže odličan vizualni efekt a okus ne moramo niti opisati.. Savršena kombinacija samo najboljih sastojaka, navest će Vas da nakon prvog komada uzmete barem još jedan, iako je trbuh već pun!
Grad Samobor poznat po maškarama ili kako se u ovome kraju kaže „Fašniku“, poznat je i po jednoj jako jednostavnoj ali vrlo ukusnoj slastici. Riječ je naime o laganim i finim
Kremšnitama. Desert od lagane pjenaste kreme, i lisnatog tijesta koje se posipa šećerom. Posjetite Samobor, koji je od Zagreba udaljen svega pola sata, sjednite u centar, naručite Kremšnitu i uživajte u vrevi ovoga maloga gradića!
Zadnji deset na našemu popisu, ali nikako manje bitan od ostalih su
Fritule. Prije tipične samo za
Istru, Dalmaciju i Kvarner toliko su postale popularne da se pripremaju u cijeloj Hrvatskoj.
Fritule se peku u danima posta i na Badnjak. Za vrijeme adventa nezaobilazna su slastica uz kuhano vino, te se posipaju šećerom i cimetom ili prelijevaju čokoladom. Vani hrskave, unutra fine i meke,
idealan su desert za hlade zimske dane. Posjetite Advent u Zagrebu, Splitu, Rijeci ili nekom drugom gradu po vlastitom izboru, uživajte u Fritulama i kuhanom vinu, a o kojoj kili više razmišljajte nakon Adventa 😉
Ako smo u Vama probudili želju za slatkim, a ujedno i putovanjem znate što Vam je činiti! Odaberite željenu destinaciju i
jednu od naših predivnih vila, te
uživajte u ljepotama i ukusima Hrvatske.
Petra Stažić
27.12.2021
MY ISTRIA GUIDE
