Palagruža je nenaseljena mala skupina otoka u Hrvatskoj, 68 nautičkih milja (125 km) južno od Splita i oko 59 km udaljena od prvog naseljenog otoka Lastova. Do Italije je samo 52 km.
Prirodni rezervat pripada općini Komiža, a sastoji se od nekoliko manjih otoka: Vela Palagruža, Mala Palagruža, Kamik od Tramuntane, Kamik od Oštra i Galijula.
Palagruža dolazi od drevne grčke riječi "
pelagos", što znači "
otvoreno more".
Ljudi s kopna koji nikada nisu bili tamo, uspoređivali bi otok Palagružu s
prirodnim zatvorom. Ali za one koji su jednom bili tamo, to je
mjesto apsolutne slobode. Okruženi ničim drugim osim morem, ovdje možete pronaći
samog sebe. Jaki vjetrovi i nabujali valovi visoki do 9 metara ponekad pokazuju
snagu prirode i stvarnu nemoć ljudi. U svakom slučaju, to je
uistinu jedinstveno iskustvo.
Glavni otok Vela Palagruža dugačak je 1.400 m, visok 92 m i širok 300 m.
Svjetionik se ovdje nalazi na 90 m visokoj planini od 1875. godine, a naizmjenično ga naseljavaju
2 stražara tijekom cijele godine. Ne tako davno bio je običaj da svjetioničari provode cijelu godinu
sa svojim obiteljima na otoku, ali im je dopušteno uživati samo u 12 dana godišnjeg odmora. Bio je tu
povrtnjak, koze, kokoši i magarac. Uz to, lovili su ribu. Danas se zbog novih tehnologija i mogućnosti mjesečno mijenja straža i čuvari su sami. Povrtnjak je još uvijek tamo. :-)
Otočje je do 1918. pripadalo
Austro-Ugarskoj, nakon čega je ustupljeno Italiji kao rezultat rata, a tek 1947. Jugoslaviji, prema Pariškom mirovnom ugovoru. Međutim,
arheološki nalazi pokazuju da je Palagruža bila
naseljena prije više od 9000 godina. U srednjem vijeku ovdje je bio i
samostan čije se ruševine i danas mogu naći na otočnom srednjem sedlu.
Danas ovu
malu oazu usred otvorenog mora posjećuju samo
komiški ribari. Od 14. stoljeća Palagruža je poznata po tome što je jedan od najdarežljivijih položaja za lov sitne plave ribe (srdele, inćuni). I danas se lovi plava riba, uključujući tune i lososa, ali u manjim količinama, a ribari u regiji uglavnom love jastoga i bijelu ribu.
Ono što je također vrlo zanimljivo jest da su otočići posuti
grmljem kapara. Kapari se koriste od davnina i slana su
delicija u hrvatskoj kuhinji. U prošlosti ih se često smatralo lijekom ili afrodizijakom.
U svakom slučaju, ovo je mjesto nešto
vrlo posebno i svom posjetitelju pruža
neobičan osjećaj, koji će zasigurno dugo ostati u pamćenju.
Ako ste rezervirali jednu od naših
vila s bazenom u Južnoj Dalmaciji i imate priliku posjetiti ovaj
dragulj Jadrana tokom izleta brodom, onda ne oklijevajte i
iskusite apsolutnu slobodu otoka Palagruže usred otvorenog mora.
Daniela Vuleta
15.4.2022
MY ISTRIA GUIDE
