Stiže nam najveselije vrijeme u godini, vrijeme okupljanja obitelji, ukrašavanja Božićne jelke i spremanje ukusne hrane.
Tradicija božićnih običaja u Hrvatskoj je duga, bogata i raznovrsna. Svaka regija u Hrvatskoj ima svoje specifične običaje, stoga zavirimo u neke od poznatih tradicionalnih običaja na području Istre, Dalmacije i duž obale.
U istarskom domu uoči iščekivanja Badnje večeri i Božića,
kuća se mora lijepo urediti i očistiti. Božić započinje u kuhinji
na Badnjak, odnosno na “Viliju Božju”. Uz okupljanje obitelji,
zajedničke večere s tradicionalnim posnim jelima, ukućani bi odlazili na
polnoćku, jednu od najsvečanijih misa u godini i jedina koja se slavi u pola noći.
Posebnu toplinu predbožićnom kućnom ugođaju davala s
u ognjišta. Kako
u Istri tako i u Dalmaciji, u kućama koje su imale ognjište, njegovao se
običaj da se na Badnjak donese jedan veliki panj, koji je trebao tinjati, ali se nipošto nije smio ugasiti
od Badnjaka, pa do blagdana Sveta tri kralja. Božićnom panju posvećivala se posebna pažnja. Širom Istre i Dalmacije njegovao se običaj da se od svega što se jelo za večeru, stavljalo i na panj. I danas se u nekim područjima njeguje ova običaj.
Iste večeri kitilo se i božićno drvce, jelka, smreka ili pak običan bor. Uz božićno drvce
neizostavna je izrada jaslice koja u domovima ostaje do Bogojavljanja. Jaslice se izgrađuju u obliku štalice ili pećine s figuricama Isusa, Marije i Josipa, i stavljaju se ispod okićene jelke.
U Dalmaciji, neizostavne su još iz davnina uobičajene božićne svijeće, kod svih Hrvata posebno za ovu priliku napravljena
svijeća voštanica koja se najčešće stavi u čašu ispunjenu pšenicom pored koje se nalazi posuda s blagoslovljeno vodom i grančicom ružmarina kojim bi se nakon božićnog objeda gasila.
Tradicijska
istarska predbožićna posna kuhinja je osim bezmesnih jela,
osebujna i po kolačima koji su se po tradiciji spremali na Badnjak. Običaj je bio, da se na Badnjak spremaju
fritule i uštipci. Fritule su u Istri, ali i duž obale, prevladavajući božićni slatkiši.
U Dalmaciji, od Badnjaka do Sveta tri kralja na stolu bi stajao
božićni kolač „božićnjak“, koji je okrugao s rupom u sredini i s raznim ukrasima po sebi. Naime, u nekim mjestima u Dalmaciji, ako je bilo više “božićnjaka” stavljali su se jedan na drugi, a kroz rupu u sredini zatakla bi se grančica masline ili svijeća.
Fritule na fotografiji pripremila je naša Kristina iz ureda :)
Na sam Božić u
istarskim bi se domaćinstvima za jelo spremalo
fuži tjestenina, kapuz ili kupus s mesom, a za
desert tu su osim fritula i poznati istarski božićni kolači cukarini. U Dalmaciji, kao i u ostatku Hrvatske to su uglavnom jela poput
francuske salate, pršuta, dimljenog sira, hladetine, sarmi, te raznovrsni božićni kolači od oraha.
Uz
božićne je pjesme vezan je običaj čestitarskih ophodnji ili kolendavanja. Ponegdje se u Istri u čestitanje po kućama odlazilo kroz cijelo vrijeme između Božića i Sveta Tri Kralja. Obično bi to bili muškarci “koledvari”koji bi obilazili kuće ili sela, pjevajući prigodne pjesme, a domaćini bi ih ugostili u svojim domovima, te bi ih počastili hranom, vinom i kolačima.
Od sela do sela, čestitarski i ophodarski običaji čestitanja i pjevanja se razlikuju.
U današnje vrijeme obnovljeni običaji koledvanja opstoje jedino u Kaldiru i Gologorici, no nekoć su bili mnogo rašireniji. Običaj kolendavanja očuvan je i u Dubrovniku i njegovoj okolici do danas, a kolenda se pjeva u noći Badnjaka i Stare godine.
Božićno vrijeme je vrijeme radosti i iščekivanja, stoga ukoliko ste odabrali Hrvatsku kao svoje odredište za proslavu ovog čarobnog blagdana, onda smo sigurni da će te biti ispunjeni radošću, veseljem te da uz raznoliku hranu sigurno nećete ostati ravnodušni.
Kristina Nikesic
09.12.2020
MY ISTRIA GUIDE
