Možete ih vidjeti na nekim pješačkim stazama.
Veliki, tajanstveni kameni, često u pravokutnom obliku s jednostavnim ukrasima i natpisima, uzdižu se s livada i polja poput spomenika iz drugog vremena. Što je to u vezi s njima, tim tajanstvenim "
kamenim spavačima", kako ih je pjesnik Mak Dizdar prikladno opisao?
Misao o spomenicima nije daleko od toga. Ovi klesani vapnenci su zapravo
monolitni srednjovjekovni nadgrobni spomenici, takozvani stećci (u jednini stećak), kojima se može diviti uglavnom u Bosni i Hercegovini, ali i u dijelovima Hrvatske, Crne Gore i Srbije. 2016. godine su kao zajedničko kulturno nasljeđe ovih zemalja
uvršteni na UNESCO-ov popis svjetske baštine zbog njihove „
izvanredne univerzalne vrijednosti“. Ali što točno predstavlja tu vrijednost?
Oni su izuzetno svjedočanstvo srednjovjekovne
europske pogrebne umjetnosti, koja izražava različite kulturne i duhovne utjecaje jugoistočne Europe. U svojim bogatim ukrasima miješaju se pretpovijesni, rimski i ranosrednjovjekovni utjecaji s raznim kršćanskim simbolima, ali i lokalnim natpisima od ogromnog povijesnog značaja. Stećci odražavaju ljude ovog kraja s njihovom
kulturnom raznolikošću, različitim vjeroispovijestima i bogatom poviješću, a još su i danas predmet usmene predaje. Ne smiju se shvatiti kao etnički fenomen i toliko su
individualni kao i ljudi koji počivaju pod njima.
Nadgrobni spomenici pojavljuju se u različitim oblicima i u dva položaja - ležeći ili stojeći. Najpoznatiji i najkarakterističniji oblik vjerojatno je takozvani
sljemenjak koji
izgledom podsjeća na kuću. Ostali su oblici ploče, škrinje, stupovi i monumentalni križevi. Jednako svestrani su i ukrasni bareljefi. Motivi mogu biti isključivo ukrasni, ali također mogu imati
simbolički ili vjerski karakter.
Vrlo često možete pronaći geometrijske motive, ljudske likove, cvijeće, mjesec i zvijezde, ali i prizore iz svakodnevnog života, lova ili viteških igara. Pisani ukrasi su rijetkost. Samo oko 300 od više od 70 000 nadgrobnih spomenika ima natpise, koji su
vrijedan i izniman izvor povjesničarima. Za razliku od motiva koji ponekad ostavljaju puno mjesta za interpretaciju, čini se da se natpisi diretno obraćaju promatraču.
Stećci “govore".
"A ovdje leži Asta, kći Bogcina Zloušića, ali ne želim ovdje ležati. Kako bih voljela šetati s tobom kroz polja u sumrak i dati ti poljubac koji si tražio, ali nisi dobio. Čak i ako bi se nebo otvorilo, ne bih zažalila niti osjećala sram.
Lutalice, ne diraj kamen. Neka oni koji ga dodirnu čine ono što ja nisam, jer tek sada znam kako neispunjena predanost gori na duši. 1422. god. , kad su se sretnici obradovali a ja umrla. “
Još jedna bitna posebnost koja razlikuje stećce od ukupne zbirke srednjovjekovne europske pogrebne umjetnosti, je
ogroman broj sačuvanih nadgrobnih spomenika. Procjenjuje se da se više od 70.000 stećaka nalazi na preko
3300 nekropola, od kojih je većina formirana uz važne povijesne ceste. Prvi stećci datiraju iz druge polovice 12. stoljeća. Doživjeli su procvat između 14. i 15. stoljeća. U 16. stoljeću njihova je upotreba konačno prestala.
Više od 4400 stećaka, rasprostranjenih na više od 400 nalazišta, može se naći na području današnje Hrvatske, točnije u
Dalmaciji. Od ukupno 28 nekropola u sve četiri države, koje su
proglašene UNESCO-vim mjestima svjetske baštine, tijekom odmora u Hrvatskoj možete proučiti dvije od njih: Veliku i Malu Crljivicu te groblje uz crkvu svete Barbare.
Nekropola
Velika i Mala Crljivica nalazi se u Cisti Velikoj, na putu prema selu
Cista Provo. Sjajno je odredište za
izlet iz Splita. Ukupno 102 stećka u svim oblicima se protežu na preko 200 metara. Njih 52 ukrašeno je motivima poput križeva, zvijezda, ljiljana, ali i zanimljivim scenama plesa, lova i turnira.
Natpisi na ćirilici, koji su djelomično još uvijek sačuvani, ukrašavaju dva nadgrobna spomenika.
U
Konavlima, u najjužnijem dijelu Hrvatske, u blizini
Dubrovnika, nalazi se nekropola uz crkvu Sv. Barbare. Okružena je starim kamenim zidom. Nekada je pored nje vodio i put do Hercegovine. Nalazište ima ukupno 102 nadgrobna spomenika, među kojima su blokovi i ploče posebno česte.
Popularni motivi uključuju lukove i strijele, križeve, vitice grožđa i rozete. Nijedan od nadgrobnih spomenika nema natpis.
Je li vam ovaj članak pomalo približio
tajanstveni svijet stećaka i probudio vaše zanimanje? U tom slučaju za vaš odmor
u nekoj od naših vila u Dalmaciji planirajte jednodnevni izlet stećcima i prošećite putevima povijesti. "Ovo su samo sjećanja na ona vremena kada je svako zrno pijeska bilo veliki kamen i kao takvo se osjećalo ogromno, neprobojno, nepomično i neprolazno. I tako je i danas.
Srce kamena ostaje isto, bez obzira koliko je kamen velik ", napisao je Nenad Tanović o stećcima. Možda ćete i Vi u pijesku čuti glasove davno prošlih vremena ...
Maja Kovacevic
8.8.2022
MY ISTRIA GUIDE
